Ne znaju svi interesantnu priču o Billu Russellu, košarkašu Boston Celticsa, koji ima najviše osvojenih prstenova kao prvak NBA lige (11). Toliko mu je svaka utakmica bila bitna i toliko mu je bilo loše od pomisli da bi mogao izgubiti da je redovno povraćao prije utakmice. To je postao ritual pa su njegovi suigrači čekali da čuju zvukove njegove “drame” u toaletu svlačionice da bi bili sigurni kako je maksimalno u utakmici – to ih je smirivalo i davalo im povjerenje da će sve biti u redu.
Svatko od nas se drugačije nosi s pritiskom i stresom, a naravno ni pritisak nije uvijek isti. Želja za pobjedom kod sportaša je uvijek prisutna, ali kontekst može biti potpuno različit. Pobjeda u utakmici na “male branke” na igralištu u kvartu omogućit će vam da se šepurite i šalite na račun poraženih na pivi nakon utakmice. S druge strane, neka bitna pobjeda u vašoj profesionalnoj karijeri vam može promijeniti život u svakom pogledu.
Upravo važnost razumijevanja konteksta i sagledavanja šire slike često naglašavam trenerima tijekom predavanja na Akademiji Hrvatskog nogometnog saveza. Dok je nekim klubovima primarni fokus na rezultatima i trofejima, drugi klubovi su prije svega razvojne platforme za mlade igrače. Najbolji primjer je NK Kustošija, koja daje priliku perspektivnim mladim igračima iz cijele Europe (i šire) da se iskažu. Naravno da im je cilj biti što uspješniji u ligi u kojoj se natječu (2. NL), ali i to je usko povezano s klupskom filozofijom – viša liga je kvalitetnija, medijski praćenija te samim time i bolji izlog za mlade igrače, a dopušten je i nastup većeg broja stranih igrača. Sličan primjer u regiji imamo i u košarci – KK Mega, koja nastupa u ABA ligi je česta stanica mladim igračima na putu ka draftu i NBA klubovima.
Sljedeći bitan koncept je postavljanje ciljeva. Kroz mental coaching sportaši i treneri uče diferencirati različite vrste ciljeva – ovisno jesu li usmjereni na rezultat, izvedbu ili sam proces. Oni usmjereni na rezultat (eng. outcome) fokusirani su na krajnji cilj, ono što želimo ostvariti (osvojiti prvenstvo, pobijediti na nekom natjecanju, osvojiti medalju itd.), a ne na korake potrebne kako bi to postigli. Ostvarivanje ovih ciljeva ne ovisi samo o sportašu/treneru koji ih postavlja, već i o konkurenciji i nizu drugih vanjskih faktora (npr. vrsta podloge u tenisu, različita nadmorska visina mjesta gdje se održava natjecanje od one na kojoj smo navikli trenirati itd.). Možete odigrati meč života i svejedno izgubiti, tj. ne ostvariti cilj – što nije činjenica koju ćete lako prihvatiti.
Ciljevi usmjereni na izvedbu (eng. performance) fokusiraju se na dostizanje željenog standarda, ali u usporedbi s vlastitim prethodnim izvedbama. Ako atletičar popravi svoj osobni rekord na nekom natjecanju, on je unaprijedio svoju izvedbu bez obzira je li pobijedio u utrci (ili koji je bio u poretku). Iako i na ove ciljeve utječu vanjski čimbenici, sportaš ima puno veću kontrolu nad njima, što doprinosi smanjenju stresa i anksioznosti, te posljedično i boljoj izvedbi na terenu ili tijekom natjecanja.
Treća vrsta ciljeva su oni usmjereni na sam proces (eng. process), a to su konkretni koraci neophodni kako bi se ostvario željeni rezultat. Kod tenisača/tenisačica primjerom to mogu biti: odraditi detaljno i predano svaku vježbu prilikom zagrijavanja kako bi kvalitetno i spremno ušli u meč. Ili ponoviti istu rutinu prije svakog servisa kako bi vratili fokus na sljedeći poen (ne kažu bez razloga „ako previše razmišljaš o prošlom poenu, nećeš biti spreman za sljedeći“). Kod ovih ciljeva sportaš/sportašica ima potpunu kontrolu njihovog ostvarivanja.
Fokusiranjem na proces i izvedbu smanjuje se pritisak povezan s krajnjim rezultatom. Kao što je to i sam priznao Jakub Menšik nakon nedavne pobjede u finalu Miamija objašnjavajući svoj “recept” za pobjedu: “Nema težeg zadatka u tenisu nego pobijediti Đokovića u finalu, ali pokušao sam se koncentrirati samo na meč i na svoju igru – kao i u prethodnim mečevima.“
Mentalni coaching u sportu vam može biti koristan alat u postizanju željenih rezultata i izgradnji psihološke otpornosti, te kao segment osobnog razvoja koji nadilazi granice sportskih terena.
